Kalendar važnih događanja

Svjetski dan srca obilježava se u cilju promocije tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane, nepušenja i umjerene konzumacije alkohola. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umire oko 17,9 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti, dok u Hrvatskoj od istih umre oko 23.000 ljudi, što čini 43,7% od ukupnog broja umrlih. Najčešća kardiovaskularna bolest je koronarna bolest srca, odnosno suženje ili začepljenje arterija koje opskrbljuju srčani mišić koje se javlja kao posljedica ateroskleroze, a najteža komplikacija koronarne bolesti srca je srčani udar (infarkt miokarda). Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) bolest je kardiovaskularnog sustava, ali i čimbenik rizika koji, između ostalog, dovodi do razvoja koronarne bolesti srca te srčanog i moždanog udara. Promicanje zdravog načina života proces je koji ljudima omogućava da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontrolu vlastitog zdravlja. Zavod za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije Svjetski dan srca obilježava u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, Općom bolnicom “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica, Udrugom srčanih bolesnika “Srce”, Udrugom volontera, Udrugom umirovljenika Koprivnica, Crvenim križem Koprivnica i Srednjom školom Koprivnica, a aktivnosti koje se provode su mjerenje tlaka, šećera u krvi, tjelesne težine i opsega struka te vježbanje i hodanje.

Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje, a za preživljavanje osobe koja ga je doživjela ključno je brzo započeti postupak oživljavanja uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD). Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj, a toj skupini pripada i iznenadni srčani zastoj kod kojeg uslijed poremećaja srčanog ritma dolazi do trenutnog gubitka srčane funkcije te prestanka dotoka krvi u mozak i druge organe, odnosno do smrti. Prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva, od iznenadnog srčanog zastoja u RH godišnje umire 9000 ljudi, odnosno jedna osoba svakog sata. Preživljavanje se značajno povećava brzom intervencijom, unutar tri do pet minuta i ranom defibrilacijom. Nažalost, nijedna hitna medicinska služba (HMS) u svijetu ne može u svim slučajevima unutar tri minute doći do osobe koja je doživjela iznenadni srčani zastoj stoga je iznimno važno građane upoznati s osnovnim mjerama održavanja života uz upotrebu AVD uređaja kako bi mogli prepoznati ovo hitno stanje i pravodobno pružiti pomoć. AVD uređaj jednostavan je za rukovanje, sam procjenjuje srčani ritam te na hrvatskom jeziku daje upute za daljnje postupanje. Podatke o dostupnosti AVD uređaja na području Koprivničko-križevačke županije potražite na našim stranicama.